Savjeti za roditelje i samoprocjena za učenike
Mjesec borbe protiv ovisnosti, koji se svake godine obilježava od 15. studenog do 15. prosinaca,
ovaj smo puta odlučili posvetiti videoigrama i problemima koje njihovo korištenje, ako nije
kontrolirano i prevladava u odnosu na ostale slobodne aktivnosti, može ostaviti na mentalno zdravlje
mladih.
Igranje videoigara, kao način provođenja slobodnog vremena doživjelo je snažan porast u svim
dobnim skupinama. Tako je istraživanje provedeno u Hrvatskoj (UNICEF, Mreža mladih Hrvatske,
2023.) pokazalo da polovica mladih igra video igrice svaki dan, a trećina više puta tjedno. Dakle,
preko 80% mladih aktivni su u svijetu videoigara. Isto istraživanje pokazalo je da 70% mladih provodi
više od 1 sat dnevno u videoigrama, a otprilike trećina njih više od 3 sata dnevno. Razlike u učestalost
igranja postoje i s obzirom na spol, tako mladići igraju puno češće nego djevojke (Razum i Glavak-
Tkalić, 2025).
Igranje videoigara koje su primjerene dobi djece i mladih je zabavno i može imati brojne koristi.
Prednosti igranja videoigara mogu biti:
- razvoj kognitivnih sposobnosti: pažnje i koncentracije, pamćenja, prostorne orijentacije,
planiranja i analize prednosti i nedostataka različitih strategija, rješavanje problema - razvijanje suradnje s drugima: razvijanje timskog duha u multiplayer igrama, povezivanje s
vršnjacima sličnog interesa, stvaranje prijateljstva - emocionalna dobrobit: smanjenje stresa i opuštanje, povećanje osjećaja postignuća, zabava
Na što roditelji trebaju obratiti pozornosti?
Roditelji i skrbnici trebaju biti upoznati s time kakve videoigre njihova djeca ili tinejdžeri igraju.
Većina igara je na Internetu i to mladima omogućava komunikaciju s drugim vršnjacima, što smo već
istaknuli kao prednosti, ali to može biti i velika opasnost ako znači povezivanje s nepoznatim i
potencijalno opasnim ljudima. Također, ukoliko su roditelji upoznati s time kakve videoigre mladi
igraju onda im sigurno neće promaknuti nasilni i seksualni sadržaji koje neke igre sadrže.
Sve igre moraju imati oznaku za koju dob su primjerene. To su PEGI oznake i jedinstvene su za cijelu
Europu (PEGI 3, PEGI 7, PEGI 12, PEGI 16, PEGI 18).
Još neki nedostaci igranja videoigara su:
- socijalna izolacija: manje vremena s obitelji i prijateljima, loše socijalne vještine, odustajanje
od hobija - negativan utjecaj na fizičko zdravlje: poremećaji spavanja, umor, smanjeno kretanje,
problemi s držanjem i vidom - negativan utjecaj na školski uspjeh: smanjena motivacija za učenjem i izvršavanjem obaveza,
loša organizacija vremena - izloženost neprimjerenim sadržajima može uzrokovati agresivne misli i ponašanje
- online nasilje
- može izazvati ovisnost
Kako roditelji i skrbnici mogu utjecati na navike djece i mladih vezane uz igranje videoigara?
- djeca u predškolskoj dobi uopće ne bi trebala igrati videoigre
- provjeriti dobne oznake igara koje djeca i mladi igraju
- igrati videoigre sa svojom djecom kako bi se upoznali sa sadržajem i kontekstom
- postaviti jasna pravila vezana uz vrijeme provedeno u igranju, kod kuće i izvan nje
- razgovarati s djecom o mogućim opasnostima koje mogu nastati ako se upuštaju u razgovore
s nepoznatim ljudima na Internetu - dopustiti igranje videoigara u prostorima kuće u kojima mogu biti pod nadzorom
- postaviti jasna ograničenja vezana uz vrijeme provedeno na ekranima
- dopustiti igranje videoigara nakon izvršenih obaveza vezanih uz školu i drugih obaveza
- ohrabrivati uključivanje u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti
- pratiti znakove kod djece koji upućuju na probleme s videoigrama (npr. promjene u navikama
spavanja, izoliranje od prijatelja i obitelji, promjene u ponašanju, zanemarivanje školskih
obaveza, pojava napetosti, nemira kad se videoigre ne mogu igrati, neuspješno održavanje
obećanja da će doći do promjene ponašanja…)
Ako ste zabrinuti za svoje dijete, prijatelja/icu ili kolegu/icu iz razreda obratite se stručnjacima za
mentalno zdravlje. Ovisnost ostavlja posljedice na cjelokupni život pojedinca i utječe na cijelu obitelj.
Ali ovisnost je i stanje koje se može uspješno liječiti, ako osoba dobije podršku, razumijevanje i osjeti
da nije sama.
SKALA SAMOPROCJENE PROBLEMATIČNOSTI IGRANJA VIDEOIGARA:
Koliko ste puta u zadnjih 12 mjeseci….
1 – nikada 2 – rijetko 3 – ponekad 4 – često 5 – vrlo često
… pomislili da vam je teško kontrolirati svoje igranje videoigara (online i offline, igranih na bilo kojoj
platformi, npr. računalo, mobilni telefon, igraća konzola)?
… davali sve veći prioritet igranju videoigara ispred svojih drugih interesa i svakodnevnih aktivnosti?
… nastavljali igrati videoigre unatoč pojavi negativnih posljedica?
… iskusili značajne probleme u životu (npr. osobne, obiteljske, probleme u druženju s ljudima,
probleme u školi, probleme na poslu) zbog toga koliko intenzivno igrate videoigre?
Ukupni rezultati mogu se dobiti…
…zbrajanjem svih odgovora danih na pitanja i mogu varirati od minimalno 4 do maksimalno 20
bodova, pri čemu viši rezultati ukazuju na veći stupanj poremećaja igranja. Ako ispitanik bilježi više
rezultata koji se vrednuju kao 4 ili 5 to označava i veću razinu problema.
Anastazija Kalčić, stručna suradnica psihologinja
Literatura:
Razum, J., & Glavak-Tkalić, R. (2025). Prevalence and impact of Internet Gaming Disorder: A
population-based study. Cyberpsychology: Journal of Psychosocial Research on Cyberspace, 19(1),
Article 1.
https://www.aacap.org/AACAP/Families_and_Youth/Facts_for_Families/FFF-Guide/Video-Games-
Youth-091.aspx?WebsiteKey=a2785385-0ccf-4047-b76a-64b4094ae07f
https://ovisnosti.hzjz.hr/video-igre/
https://csi.hr/wp-content/uploads/2024/02/DSI-2024-Sve-sto-zelite-i-trebate-znati-o-videoigrama-
web.pdf
